MEDICINSKI ZAPISI JE ČASOPIS DRUŠTVA LJEKARA CRNE GORE KOJI IZLAZI OD 1952. GODINE
 
 

NASLOVNA STRANA

PISMO UREDNIKA

ISTORIJAT

UREĐIVAČKI ODBOR

UPUTSTVO SARADNICIMA

DRUŠTVO LJEKARA

KONTAKT


 

INFORMATION
     
 

 

UPUTSTVO SARADNICIMA

 

"Medicinski zapisi" je oficijelni medicinski časopis Društva ljekara Crne Gore.

 

UREĐIVAČKA POLITIKA

 

Uredništvo Medicinskih zapisa poziva na publikovanje rukopisa iz svih područja medicine vezanih za klinička i bazična istraživanja. Kao opšti vodic, radovi ce biti uzeti u obzir za objavljivanje ako oni doprinose značajnim, novim saznanjima u datoj oblasti.

Cilj Medicinskih zapisa je objavljivanje inovativnih i visoko kvalitetnih radova koji pružaju klinička i / ili osnovna naučna saznanja.

Predviđeno je publikovanje iz oblasti: Bazičnih i kliničkih medicinskih nauka, stomatologije, farmacije, javnog zdravlja i istorije medicine.

Urednici ce napraviti inicijalnu procjenu svih rukopisa i utvrditi da li je rukopis prikladan za publikovanje u časopisu.

Prispjeli rukopis Uredivački odbor šalje recenzentima radi stručne procjene. Ukoliko recenzenti predlože izmjene ili dopune, kopija recenzije se dostavlja autoru s molbom da unese tražene izmjene u tekst rada ili da argumentovano obrazlozi svoje neslaganje s primjedbama recenzenta. Konačnu odluku o prihvatanju rada za štampu donosi glavni i odgovorni urednik.

Molimo autore da se prilikom pripremanja svog rukopisa za štampanje u časopisu Medicinski zapisi pridržavaju ovih upustava, a u skladu s Vankuverskim pravilima i jednoobraznim zahtjevima za rukopise koji se podnose biomedicinskim časopisima.

Časopis Medicinski zapisi prima originalne radove, koji nisu štampani na drugom mjestu. Prihvataju se takode i radovi, koji su usmeno prikazani na naučnim skupovima, radovi koji su dopuna ranije objavljenih prethodnih saopštenja i radovi koji nisu štampani u cjelini (npr. samo u vidu apstrakta).

 

Rukopise slati na email adresu

medzap@t-com.me,

 

Medicinski zapisi ne odgovaraju za izgubljene rukopise. Prihvaćeni rukopisi postaju trajna svojina časopisa, te se ne mogu publikovati na drugim mjestima bez pismene dozvole autora i časopisa.

 

Rubrike časopisa:

Editorial razmatra problematiku od najšireg interesovanja za čitalastvo časopisa. Priprema ga Uređivački odbor časopisa u saradnji sa pozvanim ekspertom ili eminentnim specijalistom. Izdavački savjet časopisa ohrabruje zdravstvene organizacije, kao i čitalastvo časopisa, da predlože temu ovih članaka.

Revija na sažet, kritički i iscrpno literaturno potkrijepljen način razmatra naučne domete etiopatogeneze, dijagnoze, lijecenja i prevencije oboljenja koja su od aktuelnog interesa za medicinsku nauku i praksu. Priprema ga ekspert ili eminentni specijalista, na poziv Uredjivačkog odbora časopisa.

Naučni članak jeste rasprava rezultata originalnih istraživanja koja dopunjuju dosadašnja saznanja iz svih oblasti medicine.

Preliminarno saopštenje jeste razmatranje preliminarnih rezultata vlastitih eksperimentalnih, kliničkih i preventivnih ispitivanja.

Stručni članak jeste rasprava o uvođenju novih metoda u eksperimentalna istraživanja, laboratorijsku analizu, dijagnostiku, liječenje i prevenciju.

Kazuistika predstavlja interesantane kliničke prikaze koja se ređe javljaju, i na koju autori žele da ukažu, a skupljanje serije nije moguće.

 

Obim rukopisa. Celokupni rukopis rada, koji čine naslovna strana, kratak sadržaj, tekst rada, spisak literature, svi prilozi, odnosno potpisi za njih i legenda (tabele, slike, grafikoni, sheme, crteži), naslovna strana i sazetak na engleskom jeziku, treba da iznositi za editorial, reviju i naučni članak do 6.000 reči, a za prikaz bolesnika, stručni članak, preliminarno saopštenje i rad iz istorije medicine do 3.500 riječi; radovi za ostale rubrike treba da imaju do 1.500 riječi. Sva mjerenja, izuzev krvnog pritiska, moraju biti izražena u internacionalnim SI jedinicama, a ako je neophodno, i u konvencionalnim jedinicama (u zagradi). Za lijekove se moraju koristiti generička imena.

 

Tehnička uputstva:

 
Tekst rada pisati u programu za obradu teksta Microsoft Word, latinicom, sa dvostrukim proredom, isključivo fontom Times New Roman i veličinom slova 12 tačaka (12 pt). Sve margine podesiti na 25 mm, velicinu stranice na format A4, a tekst kucati sa lijevim poravnjanjem i uvlačenjem svakog pasusa za 10 mm, bez dijeljenja riječi. Obavezno upotrebljavati azbučna slova ć, č, š, ž, đ. Stranice numerisati u donjem desnom uglu pocev od stranice s naslovom. Naziv dokumenta treba da bude prezime prvog autora i riječ tekst spojeni donjom crtom (npr. popovic_tekst.doc)

 

Format rukopisa


Naslovna strana:

Naslovna strana sadrži naslov rada, kratak naslov rada (do 50 slovnih mjesta), puna prezimena i imena svih autora ali bez titula, naziv i mjesto institucije u kojoj je rad izvršen, zahvalnost za pomoć u izvršenju rada (ako je ima), objašnjenje skraćenica koje su korišćene u tekstu (ako ih je bilo) i u donjem lijevom uglu ime, e-mail adresu i broj telefona autora sa kojim će se obavljati korespondencija. Broj autora u proseku ne bi trebalo da bude veći od 6.

*Ako rad prestavlja kolaborativni rad multicentricnih istrazivanja imena svih istrazivača mogu se napisati u Apendixu članka.

Kratak sadržaj rada ("Sažetak") i engleskom ("Summary") treba prikazati zasebno na sledećoj, drugoj stranici. Sažetak, ne duži od 250 riječi, treba da bude struktirisan: cilj, metod, rezultati i zaključak. Druge vrste radova (Pregledni članak, Prikaz slučaja, i dr.) mogu imati drugi oblik i podjelu. Ispod sažetka na crnogorskom i engleskom jeziku treba napisati 3-6 ključnih rijeci odn. "key words" koji ce pomoći u svrstavanju i traženju članka (po mogućstvu koristiti spisak "Medicinski predmetni nazivi" - "Medical Subject Headings" (MeSH).

Tekst članka se dijeli u poglavlja uvod, metod (ispitanici, odn. materijal), rezultati, diskusija i zaključak. Na kraju se piše spisak koristene literature. Druge vrste radova (Pregledni članak, Prikaz slučaja, i dr.) mogu imati drugi oblik i podjelu.

Uvod donosi razloge rada i njegove ciljeve u kratkim crtama, bez iznošenja vlastitih rezultata i zaključaka.

Metodi (i ispitanici, odnosno materijali) opisuje način izbora predmeta ispitivanja, njihovo ev. grupisanje, zatim metode ispitivanja, upotrebljene uređaje i aparate (naziv proizvodača u zagradi), literaturne podatke o korišćenim metodama. Ovamo spadaju i upotrebljeni statistički metodi i etički metodi (da li su ispitivanja ili eksperimenti u skladu sa Helsinskom deklaracijom).

Rezultati se prikazuju u logičnom redosledu tekstom, tabelama i slikama. Za tabele koristiti word tabele a za grafikone Microsoft Excel. Grafkone i tabele numerisati i u tekstu predvidjeti mjesto gdje se pojavljuju. Slike slati u jpg gif ili tiff formatu sa ozakom gde se pojavljuju u tekstu. Sve tabele grafkone i slike slati kao poseban file u atacmentu u emailu.

Diskusija ističe nove i značajne aspekte rada - studije, bez ponavljanja detalja. Rezultate treba uporediti s rezultatima relevantnih studija, povezati zakljucke s ciljevima, izbjegavajuci nekvalifkovane tvrdnje, posebno one koje ne proizilaze iz postignutih rezultata. Ne isključuje se mogućnost hipoteza, naznačenih kao takve, kao i davanje preporuka za dalja ispitivanja.

Zaključak treba da bude sasvim kratak, te da sadrži samo najbitnije momente rezultata istraživanja.

Literatura - reference: Navode se oni izvori koji su korišćeni u samom radu. Literatura se navodi numerisana redosledom kojim se radovi pominju (ponavljaju) u radu. Iste brojeve u zagradama koristiti u samom tekstu. Kod ponovnog citiranja istog izvora ili navoda u tabeli - legendi označiti brojkom korišćenom pri prvoj pojavi doticne reference. Reference citirati prema "Vankuverskim pravilima", kako to pokazuju sledeća uputstva i primeri:

Članci u časopisima:

Posle rednog broja navode se autori, i to prvo prezime, zatim pocetno slovo imena bez tačke, razdvojena samo zarezom od prezimena sledećeg autora, ukoliko ih ima više. Posle poslednjeg autora sledi tacka, razmak i naslov clanka, pa skraceni nazivi časopisa (prema Index Medicus-u) zatim sledi godina, volumen časopisa, prva i poslednja stranica navedenog članka. (Primjedba: u većini časopisa ovi podaci se mogu naći uz naslov članka ili iza sažetka).

Primjer: 1. Sherman EMS, Slick DJ, Eyrl KL. Executive dysfunction is a significant predictor of poor quality of life in children with epilepsy. Epilepsia 2006; 47(11):1936-1942 Ako je organizacija ili kolaborativni multicentricni istrazivački tim autor:

 
Primjer 2. EURAP Study Group. Seizure Control and Treatment in Pregnancy: Observations from the EURAP Epilepsy Pregnancy Registry. Neurology 2006; 66:354–360. Knjige, monogra?je: Prezime i prvo slovo imena autora, naziv knjige, redni broj izdanja, mjesto izdanja, izdavač, godina izdanja, stranice koje su korišćene.

Primjer 3.: Petro W, Netzer N. Schlafapnoe Screening, II Ed, Muenchen, Dustri, 1991, 22-9.

Poglavlje u knjizi ili zborniku: Autori i naslov poglavlja na gore opisan nacin. Sledi "In:" ili "U:", pa prezime i prvo slovo autora (editora) knjige ili zbornika sto se oznacava sa (Edt) ili (Edts) (u zagradi), naslov knjige odnosno zbornika, a dalje sledi sve sto je navedeno pod primjerom knjige. Ako se ne radi o Zborniku podaci završavaju paginacijom (pp) a kod Zbornika se navodi naziv, mesto i vreme održavanja sastanka.

Primjer - knjiga: . »Cerebrovaskularne bolesti«, Svetomir Ivanović, grupa autora Crnogorska Akademije Nauka i Umjetnosti, Podgorica 2010, Slavica Vujisić, Klinicka slika ishemičnog moždanog udara str 89-113, Savremena terapija akutnog ishemijskog moždanog udara str 115-122, Faktori rizika za moždani udar str 123-125. ISBN 978-86-7215-254-8, COBISS-ID 16794896.

Primjer - Zbornik: Ulmer WT. Akute respiratorische Insuf?zienz bei obstruktiven Syndrom. U: Tabori D, Conkic B, Lazic D (Edts), Simpozium o akutnoj respiratornoj insuficijenciji, Sremska Kamenica, 1-3. aprila 1971, 19-24.

 

Mjerne jedinice.

Dužine, visine, težine - mase i zapremine se izražavaju u metričkim jedinicama (m, kg, l) ili njihovim dijelovima. Temperatura: stepeni Celzijusa. Krvni pritisak u kPa ili mmHg, ostalo u SI sistemu.

 

Skraćenice i znaci.

Koristiti standardne skraćenice: kod prve pojave skraćenice prvo ispisati pun naziv i odgovarajucu skraćenicu - simbol u zagradi. Dalje se može koristiti samo skraćenica. U slucaju veceg broja skracenica treba ih prikazati sa objasnjenjima u posebnoj tabeli na pocetku rada posle Sazetka a prije teksta ili nakon bibliografije.

Radovi koji ne odgovaraju navedenim uputsvima ce se morati vratiti na ispravku i dopunu što znatno odgađa publikaciju i otežava rad Redakcije.

Molimo stoga da se podnose tehnički što uređeniji rukopisi.

Svi radovi podliježu recenziji.

 

 

Redakcija časopisa